English-Waalii


a
b
c
d
e
f
g
h
i
j
k
l
m
n
o
p
q
r
s
t
u
v
w
x
y
z

w


wimplen.‘ju-taraa.
win1v.‘di pc. ‘dire. win a war: jeu’di. win a race: jo ’di. win a bet: ngmi gbanga/chaachaa ‘di2v.(win somebody over to something)suori nie ing yeling; mugili nie ka u i yeli3n.‘diibu.winnern.nie ang ‘di.winningadj.‘dire/unani ang (na) ‘di; suora; sagila; mugila.winsn.pl. gbanga ‘libidirihi.
wince1v.jurihi; pc. juriha; zunni (D)2n.jurihibu; nyuri nyinii.
winchn.man’sing tagiruu.
wind2v.1(detect the presence of by scent)ngmaa/di (bung) seu; ‘wong (bung) ‘nyuu.The dogs winded the rabbita baahi da ‘wongye a suongaa ‘nyuu/seu2(cause to breathe fast)nie; vuunhuu ngmaara3(recover breath)peenhi.We stopped to wind our horsesti da ahiyeng ka ti yohi ni peenhi.
wind1n.1(often the wind)seseu; seu; sesekpiengaaThe wind blew my hat off: seseu da ‘fuyeng a vogi n ‘jupiluu. There’s not much wind today: seseu ba daara yaga ‘jine2(pl): the cardinal points): dunee ‘lomboe anaahi ni3(breath needed for running)vuunhuu; peenhuu.The runner soon lost his winda da ba kauhi che ka a jojora vuunhuu jaa da ngmaara4(scent carried by the wind): ‘nyuu; seu. Get wind of: ‘wong ‘fu/’baye; ‘wong yeli5(gas formed in the bowels)seseu; ‘bing-teha6(orchestral; wind instrument)biengkoni baluu; bungpeurihi7(in compounds): windbreak: seseu bunglegiruu.wind-pipen.koko’gere.windfalln.dangmama seseu ang daa loo.windlessadj.‘beu nga seseu ang ba daara.windward1n.2adj.seseu ‘torijie/gbagi’jie.windyadj.seseu daara yaga/’fulengfuleng.windinessn.seseu ‘pinluu.
wind31v.(cause to move in a spiral manner)ngmieli; gonni gonni; ‘viling.The path winds up the hillsidea so’bile yo gonni gonniyeng a tanga sieng2v.(twist string, wool, yarn, etc): ‘vili. wind up cotton into a ball: ‘vili ‘ngmiihii ka u leu bumboli3v.wind something round somebody/something: di bung ‘vilining/porining bung/nie; di ‘pili. winding sheet (to be wound round a corpse): kahinga. wind something up (eg. a handle): ngmieli. wind something up tighter: ngmieli (bung) siiri4v.wind something up (come or bring an end to something)baahi (yeli iibu)5n.ngmielibu.
windown.‘tokoro pl. ‘tokorihi.
wine1n.(from grapes)daang ‘mine bang mang di dangmama bang buona ‘girepihi maalining2n.(fermented drink)daang’nyubugirihi; daangkpienhi3v.to wine‘nyu daang.
wingn.1(of a bird)kpankpani; pl. kpankpama2(part of an object extending from one of its sides)‘nu; ‘lombori.wingedadj.kpankpama daana; bung egiraa.winglessadj.kong/ba tari kpankpama.
winkv.wink at: karibi ‘nimbie (pl); ‘nyigihi; (one eye): ku ‘nimbiri (as if to look into a bottle); as a sign or hint of a secret amusement: che nie ‘nimbiri. wink at something (deliberately ignore): pe che kaara; tang che kaara (yeli); ‘yiinhi bung yela.
winnowv.yieli pc. yiena. winnow riceyieli ‘mui.
winsomeadj.(of a person: nie): viela/ningvielaa.winsomelyadv.vielung vielung.winsomenessn.vielung.
wintern.(Nansaari paaluu seng)oo’gaalii bii sa’kubo ‘lee wagiri.
wipev.bilihi; ‘du; ieri (D); miili; (with the finger)chiing.
wire1n.waaye pl. waayehi2v.(fasten with wire)‘lening waaye3v.(catch; snare)beri waaye4v.(install electrical circuit)di waayehi ing ‘deu finting’digilii yela.wireless1n.waalesi2adj.ba tari waayehi; ba tuna ning waayehi.
wiryadj.‘woning waaye; bung’giile ‘giile; (of person)ningkogu.
wisdomn.yeng; nyaabu.wisdom toothn.baahaa nying ooruu.
wiseadj.yengbangina (person); tari yeng; nyaaraa; ‘nimbiyuoro. wise acts: yeng yela. wise men: dauyengbanginiba.wiselyadv.aning yeng.
wish1v.wish that ….buora/nyenna ka ….I wish I were richa’wo n danang i bundaana/N buobu da la ka n i bundaana2v.(have as a desire)nyenna3v.wish somebody. well/illduhi duhi sung/beu ‘ku nie4v.(want)buora.She wishes to be aloneu buorang ka u ‘bibe u ‘yong5v.wish (for; have a desire for; pray for)hieng; hiena; nyenna6n.buobu; hiembu; yelibuoruu; Ngmini suhibu.wishfuladj.buora; nyenna.
wishy-washyadj.1(of soup, tea: jieri, ‘tii): kuong kuong; dilang dilang2(of person)nie ang ba nyogira yeli kauha.
wispn.(small bundle; bunch): ‘gbine. A wisp of straw: mo’gbine.
wistfuladj.wistfullyadv.nimboo nimboo.
wit1n.1(intelligence): yeng; nyaabu; ‘nimbiyuo; (understanding; quickness of mind): ‘weribu; bambu2(humorous expression)puuhi; sie.wittyadj.(of person): nyaaraa; yengbangina; (humorous): puuhi daana. A wit remark: yengyela (wise).
wit2v.to wit: a’wo (namely): u ‘yuori la..